Mreža podrške inkluzivnom obrazovanju

Main menu
A- A A+

Ocenjivanje uz pomoć panoa

Autorka: Ljiljana Stojanović, profesorka matematike, Tehnička škola, Zaječar

Profesorka matematike u Tehničkoj školi u Zaječaru u tekstu koji sledi predstavlja svoj način ocenjivanja – uz pomoć panoa, kao i mišljenje đaka o tome.

Rečenica koja me je pokrenula (kao razrednoj mi se žalio đak)  bila je: “Ona mi je dala jedan iz…“Da li je moj učenik zaista zaslužio tu ocenu ili je dobio nezasluženo?  Tehnička škola, imamo  dobrih odeljenja ali i odeljenja trećeg stepena koja su upisali  učenici  sa malim predznanjem. Škola ih ne interesuje previše,a treba ih osposobiti za dalje učenje,ali i za rešavanje problema u svakodnevnom životu, kako da budu precizni, temeljni, kritični prema sebi i drugima, odgovorni za posao koji će raditi. I sve to njima (pa i roditeljima) ja treba da, trenutno, dam kroz priču čiji je krajnji vidljivi ishod ocena! Kako obrazložiti ocenu da svi budu zadovoljni, da podelimo odgovornost, da radimo timski, da verujemo jedni drugima i da ona pre svega bude u funkciji učenja?

Septembar je mesec kada se prvo obnavlja gradivo, posebno sa prvim razredom, kada se trudim da svaki njihov odgovor veoma pažljivo komentarišem, kažem šta je dobro, šta treba da se doradi, veoma insistiram na različitim nivoima zadataka. Posle prvog, inicijalnog testa, bude i radosti i razočarenja.

PANO: za mene je to bilo rešenje. Veliki list papira (A1), na njemu su ispisana imena učenika i meseci:

 

septembar

oktobar

novembar

decembar

januar

.....

........

Aleksić

 

 

 

 

 

 

 

Božić

 

 

 

 

 

 

 

Jović

 

 

 

 

 

 

 

Milić

 

 

 

 

 

 

 

..........

 

 

 

 

 

 

 

Kad učenik izađe da radi zadatak (predajem matematiku i to je uglavnom vid vežbanja i utvrđivanja) prvih mesec dana (ili dva) ja upisujem komentare koje sam rekla učeniku (veoma kratko), sugestije, nekad je to i ocena, ponekad piše i (ne)radi domaći zadatak, sam se javio da popravi ocenu, stalno ima dobre komentare, radi uz veliku pomoć, ocenio se ocenom 2 – odeljenje ga ocenilo sa 4.....Na panou su (u uglu) i komentari:

  • Inicijalni test 15. 09.
  • Kontrolni zadatak 03. 10.
  • rok za ispravku kontrolnog 23. 10.
  • ...  
  • ...

Već sredinom prvog polugodišta prvi razred (ostali koji su već koristili ocenjivanje pomoću Panoa odmah na početku školske godine) počinju prvo bojažljivo, a onda potpuno prirodno i samostalno da komentarišu svoje odgovore, da daju sebi ocenu, a i da sami u svojoj rubrici na panou zapišu ono što su rekli ili ono što smo se dogovorili. Piše tu i:

  • ispravlja greške dok neko radi na tabli,
  • nije danas spreman/na da radi, naučiće do  (datum),
  • sjajno radi zadatke povezane sa elektrotehnikom,
  • rešio “mozgalicu“i dobio 5 (donosim im zadatke skinute sa interneta koji nisu uvek u vezi s gradivom ali traže da se logički povezuje i razmišlja)
  • još nije naučio/la jednačine
  • dobio Petra za mentora, rok (...datum)
  • treba da SAM/A završi zadatak, bez pomoći
  • ...
  • ...

Ovo je treća godina da primenjujem ovaj način rada. Posle prve godine uradila sam evaluaciju. Ovo su neka pitanja i odgovori:

1. ŠTA JE ZA TEBE KORISNOU RADU SA PANOOM (Zaokruži jedan ili više odgovora)

  • jasno mi je šta znam a šta ne  57%
  • vidim šta je ono što moram da znam 31%
  • mogu da planiram kad ću da odgovaram  18%
  • uglavnom dobijam uputstvo kako treba da učim  12%
  • mogu da odgovaram deo po deo  43%
  • ocenjivanje je objektivnije  34%

2. DA LI SU TI BILI POZNATI KRITERIJUMI ZA DOBIJANjE OCENA

(znaš zašto si dobio ocenu 1/2/3/4/5)

DA 96%           NE4%

3. KOLIKO JE OCENjIVANjE PANOOM OBJEKTIVNO  (0 nije objektivno, 4 objektivno):

0(0%)   1 (5%)    2(11%)     3(20%)     4(64%)

4. KADA SE KORISTI PANO U OCENjIVANjU DA LI SVI UČENICI ODGOVARAJU PRIBLIŽNO ISTI BROJ PUTA ?

DA 88%                   NE12%

5. DA LI OCENA NA PANOU UGLAVNOM ODGOVARA / PRATI TVOJ RAD I TRUD?

DA 97%                     NE3%

6. DA LI OCENjIVANjE POMOĆU PANOA TREBA PROŠIRITI NA OSTALE PREDMETE

DA 73%            NE27%

NE, zato što:

  • Bolji način je usmeni ili pismena vežba
  • Dobijem ocenu kad se ne nadam
  • Uvek ja prvi odgovaram
  • Treba mnogo da se radi
  • Ne snalazim se na usmenom ocenjivanju, smeta mi što svi mene čekaju da uradim zadatak i imam tremu pre svakog izlaska na tablu
  • Sve ima svoje zašto

DA, zato što:

  • Može da se odgovara deo po deo, ne nagomilava se gradivo pa se i lakše uči
  • Jasno mi je šta znam a šta ne, šta treba da dopunim
  • Bolje naučimo zadatke kad vidimo gde grešimo
  • Kad je neko vežbao, može da se javi to što je vežbao i da dobije dobru ocenu
  • Ima više prilika da se popravi ocena
  • Vidimo ko koliko zna, lakše je i realnije svođenje ocena, a i ocene su bolje
  • Uvek znam koju ocenu imam, i profesorka mi objasni zašto imam slabu ocenu, i to mi odgovara jer mogu da se orijentišem na lekcije koje mi idu loše
  • Kad god naučim, to će biti pribeleženo
  • Uz malu pomoć dolazimo do boljih ocena, a i više radimo
  • Prati rad tokom cele školske godine
  • Možemo da vidimo naš trud
  • Odmah se ukazuje na greške
  • Svi međusobno vidimo ko koliko zna i možemo dati korektnu ocenu
  • Svi odgovaraju ravnopravno
  • Korisno je što se na kraju godine vidi moj celokupan rad tokom godine

To su odgovorili učenici iz pet odeljenja kojima predajem. Ovo su baš njihovi odgovori. Ono što nisu napisali je da čim uđem u učionicu, dok oni sednu u klupe, ja krep trakom zakačim njihov Pano (zalepim za zid). Veoma često odmah ili na kraju časa priđu i čitaju šta piše. Pano drugog odeljenja uvek skinem (na zahtev učenika) jer je to samo naša stvar koju ne delimo sa drugima!

POKUŠAJTE, moji učenici su zadovoljni, nadam se da će biti i vaši!

Prezentaciju profesorke Ljiljane Stojanović možete preuzeti ovde.

Razvoj Mreže podrške IO podržali

DILS KulturKontaktSDCUNICEF